Abantu 355 batawe muri yombi mu myigaragambyo yo kwibuka abapfuye mu myigaragambyo ya Gen-Z muri Kenya
Minisitiri w’Ubutegetsi bw’Igihugu muri Kenya, yavuze ko abantu 355 batawe muri yombi mu myigaragambyo hirya no hino muri icyo gihugu kuri uyu wa Kane
Incamake
- Kenya: Abantu 355 batawe muri yombi mu myigaragambyo yo kwibuka abapfuye mu myigaragambyo ya Gen-Z
- Uwakozweko cane n'amasezerano hagati ya Iran na Amerika ni Netanyahu
- Kwibuka imyiyerekano y'aba Gen Z: Uko ibintu vyari vyifashe mu gisagara ca Nairobi
- Igiciro cy'ibikomoka kuri peteroli cyagabanutse gisubira ku rwego rwa mbere y'intambara yo muri Iran
- Polisi yafunze imihanda y'ingenzi y'i Nairobi mu gihe Kenya yiteze imyigaragambyo y'aba Gen Z
- Umukuru w'ikigo cya ONU cy'ibya nikleyeri yavuze ko kizagenzura ibigo bya Iran muri gahunda y'amasezerano yo kurangiza intambara
- Elon Musk yatakaje umwanya w'umuherwe utunze tiliyari y'amadolari
- Imitingito ikomeye ikurikiranye yibasiye Venezuela yica abarenga 160
- DR Congo yashyizeho akato k'iminsi 21 nyuma yuko umuganga wakoreye muri Ituri asanzwemo Ebola mu Bufaransa
Amakuru y'ikibiriraho
Didier Bikorimana na Latifa Mutesi
Kenya: Abantu 355 batawe muri yombi mu myigaragambyo yo kwibuka abapfuye mu myigaragambyo ya Gen-Z

Ahavuye isanamu, AFP
Minisitiri w’Ubutegetsi bw’Igihugu muri Kenya, Kipchumba Murkomen, yavuze ko abantu 355 batawe muri yombi mu myigaragambyo hirya no hino mu gihugu uyu munsi, ku wa Kane, ashimira Abanyakenya ku bw’amahoro mu isabukuru y’imyaka ibiri y’imyigaragambyo ya Gen Z.
Mu itangazo rye ku bijyanye n’umutekano nyuma y’imyigaragambyo, Murkomen yavuze ko ibice byinshi by’igihugu bikomeje kuba mu gutuza, nta bikorwa bikomeye by’ubusahuzi, umutungo avuga ko nta mirwano yabaye cyangwa se ngo hagire abakomeretse.
Yagize ati: “Ndashaka gushimira Abanyakenya bose kubera ko bitabiriye ubusabe bwa leta bwo kubungabunga amahoro no gukomeza imirimo yabo ya buri munsi.”
Yavuze ko abantu 355 bose hamwe bari batawe muri yombi kugeza ubwo raporo yatangwaga, ariko uwo mubare ushobora kwiyongera mu gihe iperereza rigikomeje.
Biteganyijwe ko abatawe muri yombi bazashinjwa ibyaha bitandukanye, birimo ubujura bukoresheje urugomo, kwangiza imitungo, gufunga cyangwa kubangamira ikoreshwa ry'umuhanda, no kugerageza kwiba.
Murkomen yanatangaje ko Umuyobozi wungirije w’agace ka Kariti mu Karere ka Murang'a, Anthony Kadungu, yakomeretse nyuma yo guterwa n’itsinda ry’abantu bageragezaga gufunga umuhanda muri ako gace.
Minisitiri yashimiye abashinzwe umutekano. Yagize ati: “Ndashimira inzego zacu z’umutekano ku bwitange n’umurava zagaragaje mu kubungabunga umutekano. Bakoze inshingano zabo mu buryo bworoshye kandi bakemura ib ibazo byagaragajwe n’Abanyakenya vuba.”
Izindi nkuru wasoma :
Uwakozweko cane n’amasezerano hagati ya Iran na Amerika ni Netanyahu

Ahavuye isanamu, Reuters
Itororokanirizo ry’amakuru Reuters rivuga ko abasesanguzi n’abahoze ari abategetsi ba Leta Zunze Ubumwe za Amerika babona ko amasezerano hagati ya Iran na Amerika ashobora guhungabanya cane icizere ca politike ca Benjamin Netanyahu kuruta uko yohungabanya umugambi wa Israel ku bijanye na Iran.
Mu myaka myinshi iheze, Netanyahu yamye yiyerekana nk’umutegetsi wenyene wa Israel ashoboye guhindura canke kwosha politike ya Washington ku kibazo ca Iran no gutuma Amerika ishigikira ivyo Israel yipfuza. Afashijwe n’umugambwe w’aba Republicains, yamye ashimika ko igitutu ca gisirikare ari co conyene gishobora guhagarika Tehran.
Ariko ugushirwako umukono ku masezerano y’uguhagarika intamabara hagati ya Washington na Tehran vyerekana ko ibintu vyahindutse. Aho kuba we ahindura politike ya Amerika, ubu Netanyahu ategerezwa kwemera uburyo bwa Donald Trump, we abona ko ukurwanya kwa Israeli gushobora kubera intambamyi ayo masezerano.
Dennis Ross, yahoze ari umutegetsi wa Amerika, avuga ko Benjamin Netanyahu yisanze hagati y’ugushaka kwa Donald Trump kurangiza iyo mishamirano n’ukutavyemera kw’abamushigikiye imbere mu gihugu, cane cane ku bibazo bifitaniye isano na Liban.
Aviv Bushinsky, yahoze ari umuhanuzi wa mbere wa Netanyahu, yavuze ati:
“Amasezerano hagati ya Iran na Amerika ni ikintu gikomeye cane cakomerekeje Netanyahu. Ntiyatsinzwe gusa mu ntambara ya Iran, ahubwo yanatakaje Trump nk’umugenzi wiwe wa hafi.”
Reuters ivuga ko ibiro vy’umushikiranganji wa mbere wa Israel bitashimye kugira ico bishikiriza ico kinyamakuru igihe vyasabwa kugira ico bivuze kuri ayo makuru.
Izindi nkuru wosoma :
Kwibuka imyiyerekano y’aba Gen Z: Uko ibintu vyari vyifashe mu gisagara ca Nairobi
Igiciro cy'ibikomoka kuri peteroli cyagabanutse gisubira ku rwego rwa mbere y'intambara yo muri Iran

Ahavuye isanamu, Getty Images
Igiciro cy'ibikomoka kuri peteroli cyagabanutse kigera ku rwego kitari cyarigeze kigeraho kuva mbere y’intambara yo muri Iran, mu gihe ingendo z’amato zinyura mu muhora wa Hormuz zatangiye gusubira ku murongo buhoro buhoro.
Igiciro mpuzamahanga cya Brent crude cyamanutse by'akanya gato kigera munsi y'amadolari 72.48 y'Amerika (106,000 FRW) ku kagunguru, ni ukuvuga igiciro cyariho umunsi umwe mbere yuko Amerika na Israel bigaba ibitero kuri Iran ku wa 28 Gashyantare(2). Nyuma yaho, cyongeye kuzamuka gato kigera ku madolari 73.23.
Ibiciro by’ingufu byagiye bihindagurika cyane kuva ubwo Iran yihimuraga kuri ibyo bitero, igafunga hafi burundu umuhora wa Hormuz, ari wo nzira y’ingenzi inyuzwamo ibikomoka kuri peteroli hamwe na gaze.
Igiciro cya peteroli cyatangiye kugabanuka cyane kuva Amerika na Iran basinyanye amasezerano y’ubwumvikane (MoU) ku wa 17 Kamena(6), agena iminsi 60 yo kugirana ibiganiro ku bijyanye na gahunda ya Iran ya nikleyeri n’izindi ngamba zo kurangiza intambara.
Abahagarariye impande zombi bahuriye mu Busuwisi mu mpera y’icyumweru gishize baganira ku byarangiza intambara, aho byatumye Amerika igabanya by'igice ibihano yari yarafatiye Iran ku bikomoka kuri peteroli yohereza mu mahanga.
Ikigo Kpler gikurikiranira hafi ingendo z'amato cyatangaje ko umubare w’amato anyura mu muhora wa Hormuz wiyongereye cyane nyuma y’isinywa ry’ayo masezerano ya MoU.
Icyo kigo cyabwiye BBC ko mu minsi ishize, amato yanyuze muri uwo muhora arimo nk'ayari atwaye ibikomoka kuri peteroli bidatunganyije na gaze itunganyije (LNG), ifumbire n’ibindi bicuruzwa bitandukanye.
Izindi nkuru wasoma:
Videwo: Reba uko ikibuga cy'indege cyangiritse mu gihe cy'umutingito muri Venezuela
Insiguro ya video, Videwo yerekana uko ikibuga cy'indege cyangiritse mu gihe cy'umutingito muri Venezuela Polisi yafunze imihanda y'ingenzi y'i Nairobi mu gihe Kenya yiteze imyigaragambyo y'aba Gen Z

Ahavuye isanamu, AFP via Getty Images
Insiguro y'isanamu, Imihanda minini ijya mu murwa mukuru Nairobi yafunzwe, bihungabanya ingendo z'ibinyabiziga Polisi ya Kenya yafunze imihanda y’ingenzi yerekeza rwagati mu murwa mukuru Nairobi, mbere y’imyigaragambyo iteganyijwe yo ku rwego rw’igihugu yo kwibuka imyaka ibiri ishize habaye imyigaragambyo y’aba Gen-Z yiciwemo abantu yo kwamagana leta.
Muri Kamena (6) mu mwaka wa 2024, Abanya-Kenya babarirwa mu bihumbi bigaragambije bamagana umushinga wari uteganyijwe wo kuzamura imisoro, biza kurangira biraye mu nyubako y’inteko ishingamategeko, ndetse n’uwo mushinga wari wateje impaka uza gukurwaho.
Abigaragambya bavuga ko barimo gusaba ubutabera bw’abantu barenga 80 bishwe naho abandi babarirwa muri za mirongo bagakomerekera muri iyo myigaragambyo yo mu mwaka wa 2024 no mu yo mu mwaka ushize yo kwibuka umwaka umwe wari ushize bibaye.
Mu gitondo cyo kuri uyu wa kane, abagenzi baheze mu gihirahiro, nyuma yuko abashinzwe umutekano bafunze imihanda yerekeza mu mujyi rwagati, mu gihe amaduka menshi n’ibindi bikorwa by’ubucuruzi hamwe n’amashuri byafunze.
Iyo myigaragambyo iteganyijwe uyu munsi, ahanini yakorewe ubukangurambaga ku mbuga nkoranyambaga, yitezwe kubera mu mijyi ikomeye irimo Nairobi, Mombasa no mu bindi bice byo hagati muri Kenya.
Izindi nkuru wasoma:
Umukuru w'ikigo cya ONU cy'ibya nikleyeri yavuze ko kizagenzura ibigo bya Iran muri gahunda y'amasezerano yo kurangiza intambara

Ahavuye isanamu, EPA
Insiguro y'isanamu, Rafael Grossi yavuze ko ikigo IAEA kirimo gutegura uburyo igenzura rizakorwa, amatariki n'ahazagenzurwa Umukuru w'ikigo mpuzamanga cy'ubugenzuzi bw'ingufu za nikleyeri avuga ko abagenzuzi bacyo bazasura ahari ibikorwa bya Irani hashingiwe ku masezerano y'ibanze y’amahoro icyo gihugu cyasinye na Amerika.
Rafael Grossi, umukuru w'ikigo International Atomic Energy Agency (IAEA), yabibwiye abanyamakuru mu Buyapani, agira ati: “Amagenzura azaba koko. Vuba aha cyane tuzatangira gutegura uburyo azakorwa, amatariki... n’ahazagenzurwa.”
Yongeyeho ko amasezerano yasinywe mu cyumweru gishize agaragaza "mu buryo bweruye" ko kugabanya ubukana bwa uranium ya Iran itunganyije cyane bizagenzurwa n'ikigo IAEA.
Icyakora, visi ninisitiri w’ububanyi n’amahanga wa Irani yavuze ko kwinjira mu bikorwa-remezo bya nikleyeri byangiritse no kugenzura ibikoresho bya nikleyeri bizaganirwaho gusa mu rwego rw’amasezerano ya nyuma Irani izagirana na Leta Zunze Ubumwe z'Amerika.

Ahavuye isanamu, Reuters
Insiguro y'isanamu, Rubio arimo gushaka kwizeza inshuti z'Amerika ko amasezerano ayo ari yo yose hagati y'Amerika na Iran atazahungabanya umutekano wazo Grossi yabivuze mu gihe Minisitiri w'ububanyi n'amahanga w'Amerika Marco Rubio, yahuraga na Perezida wa Emira Zunze Ubumwe z’Abarabu (UAE), Mohamed bin Zayed Al Nahyan, mbere yo gukomereza ingendo ze muri Koweti (Kuwait) na Bahrain kugira ngo baganire kuri ayo masezerano.
Avugira mu mujyi wa Koweti (Kuwait City), Rubio yavuze ko Amerika itazemera amasezerano ayo ari yo yose na Iran ashobora guhungabanya umutekano w'inshuti z'Amerika zo muri ako karere.
Izindi nkuru wasoma:
Elon Musk yatakaje umwanya w'umuherwe utunze tiliyari y'amadolari

Ahavuye isanamu, Getty Images
Rwiyemezamirimo mu ikoranabuhanga, Elon Musk, ku wa kabiri yatakaje umwanya we nk’umuntu utunze tiliyari y’amadolari y’Amerika, mu gihe hari hashize ibyumweru bitageze kuri bibiri awugezeho, nkuko imibare itangazwa n’ikinyamakuru Bloomberg ibigaragaza.
Urutonde rwa Bloomberg rw’abaherwe batunze miliyari z’amadolari y’Amerika – ruvugururwa buri munsi saa kumi n’imwe n’iminota 30 (17:30) ku isaha y’i New York – rwagaragaje ku wa kabiri ko umutungo we wari miliyari 957 z’amadolari, uvuye kuri tiliyari 1.11 y’amadolari wari uriho mu minsi itageze kuri 14 ishize.
Tiliyari imwe ingana na miliyari 1000.
Uko kugabanuka kwatewe n’igabanuka rikomeye ry’imigabane ya kompanyi SpaceX na kompanyi Tesla, mu gihe muri rusange agaciro ko ku isoko ry’imari n’imigabane kagabanutse mu rwego rw’ikoranabuhanga, byenyegejwe n’ugushidikanya kurimo kwiyongera ku nyungu y’igihe kirekire y’ubwenge buhangano (AI).
Nubwo habayeho iryo gabanuka, Musk aracyari umuherwe wa mbere ku isi, ndetse umutungo we uracyaruta cyane uw’abamugwa mu ntege.
Musk yari yabaye umuntu wa mbere ku isi utunze tiliyari y'amadolari ku itariki ya 12 y’uku kwezi kwa Kamena (6), ubwo imigabane ye muri kompanyi ye SpaceX y'ibyogajuru yiyongeraga cyane mu itangira rya mbere rinini cyane ryari ribayeho kugeza ubu ryo ku isoko ry'imari n'imigabane.
Izindi nkuru wasoma:
Imitingito ikomeye ikurikiranye yibasiye Venezuela yica abarenga 160

Ahavuye isanamu, Getty Images
Insiguro y'isanamu, Inyubako nyinshi zasenyutse i Caracas, igihe iyo mitingito yabaga Perezida w’agateganyo wa Venezuela Delcy Rodríguez, yatangaje ibihe bidasanzwe by’ubutabazi nyuma yuko imitingito ibiri ibaye mu masegonda macye ikurikiranye, aho uwa mbere warufite ubukana bwa 7.2, uwukurikiye ukagira 7.5 ku gipimo cya Richter.
Amatsinda y’ubatabazi arimo gushakisha abarokotse mu bisigazwa by’inyubako z'amagorofa zasenyutse, mu gihe ikibuga cy’indege mpuzamahanga kinini cya Venezuela cyafunzwe kubera kwangirika gukomeye kwatewe n’iyo mitingito.
Rodríguez yihanganishije imiryango yabuze ababo. Yavuze ko abantu nibura 164 bishwe n'iyo mitingito naho abagera kuri 700 barakomereka.
Mbere, ikigo cy’Abanyamerika gishinzwe gupima imitingito (US Geological Survey) cyari cyaburiye ko hashobora kuba hari abantu benshi bahasize ubuzima n’ibyangiritse bikaba ari byinshi cyane, kikavuga ko ari “ibyago bishobora kuba byakwiriye igihugu cyose”.

Ahavuye isanamu, EPA
Insiguro y'isanamu, Iyo mitingito yabaye mu gihe abaturage benshi bari bari mu ngo zabo Iyi mitingito yabaye mu gihe Venezuela yari kwizihiza umunsi w'ikiruhuko ku rwego rw’igihugu, abantu benshi bari mu ngo zabo.
Iyi mitingito yabaye saa kumi n’ebyiri n’iminota ine z’umugoroba (18:04) ku isaha yaho.
Iyo mitingito yabereye mu gace kari mu burengerazuba bw'umurwa mukuru Caracas, kandi yumvikanye mu gihugu hose ndetse n'i Bogotá mu murwa mukuru wa Colombia.
Izindi nkuru wasoma:
DR Congo yashyizeho akato k'iminsi 21 nyuma yuko umuganga wakoreye muri Ituri asanzwemo Ebola mu Bufaransa

Ahavuye isanamu, Getty Images
Leta ya Repubulika ya Demokarasi ya Congo (DRC) yashyizeho akato k’iminsi 21 ku bagenzi bajya ahandi mu gihugu no mu mahanga bavuye mu turere twibasiwe na Ebola, nyuma yuko abategetsi bo mu Bufaransa bemeje ko umuganga wavuye muri DRC yanduye iyo virusi.
Abategetsi bavuze ko uwo muganga, wakoreraga umuryango w’ubutabazi witwa ALIMA, yakoreraga mu kigo kivurirwamo Ebola cy’i Rwampara mu ntara ya Ituri, mu majyaruguru ashyira uburasirazuba bw’icyo gihugu, kugeza ku itariki ya 19 y’uku kwezi kwa Kamena.
Yabanje kunyura mu murwa mukuru Kinshasa, abona gufata indege igana mu Bufaransa ku wa kabiri w’iki cyumweru.
Ubwo yari ageze mu Bufaransa, ku bushake bwe yijyanye kwa muganga, aho ibizamini byo muri laboratwari byemeje ko yanduye Ebola y’ubwoko bwa Bundibugyo, ari na bwo buri muri iki kiza cyongeye kwaduka muri DRC no – ku rugero ruto – muri Uganda.
Ishami ry’Umuryango w’Abibumbye ryita ku buzima hamwe n’ikigo cy’Amerika cyo kurwanya no gukumira indwara bivuga ko Ebola yandura gusa iyo ibimenyetso byayo bitangiye kugaragara, kandi ko kwandura bibaho binyuze mu guhura kutaziguye kw’amatembabuzi yo mu mubiri.
Uwo muganga nta bimenyetso bya Ebola yagaragazaga ubwo yari akiri muri DRC ariko yafatwaga ko ari mu byago kubera ko yakoreraga akazi aharangwa Ebola.
Kinshasa yasabye Paris kuyiha ku makuru y’abagize aho bahurira n’uwo muganga ndetse isezeranya ko izabikurikiranira hafi cyane bijyanye n’amabwiriza mpuzamahanga y’ubuzima.
Abategetsi bavuze ko kuburira bihita bituma habaho iperereza ryuzuye ku ndwara mu baturage, abagize aho bahurira n’uwanduye bakagenzurwa mu gihe cy’iminsi 21.
Uburyo bwo gukurikiranira hafi ibijyanye n’ubwandu buracyariho ku bibuga by’indege by’i Bunia, umurwa mukuru w’intara ya Ituri, n’i Kinshasa. Ubwo buryo burimo gutahura abanduye, gushyira mu kato no kwemeza ubwandu muri laboratwari.
Imibare mishya igaragaza ko abantu 1,118 bemejwe ko banduye Ebola, 291 irabica naho 122 barakira mu ntara za Ituri, Kivu ya Ruguru na Kivu y’Epfo. Ikigero cyo kwica cya Ebola kiri kuri 26%, naho gutahura abagize aho bahurira n’abanduye biri ku kigero cya 77%.
Rwampara yonyine yagaragayemo abantu barenga 200 banduye Ebola n’abantu 100 bishwe na yo, bituma ako karere k’ubuvuzi kaba kamwe mu twibasiwe cyane na Ebola.
Abategetsi bavuze ko ingamba y’akato yongerera imbaraga uburyo busanzweho bw’igenzura kandi ko ishimangira ko DRC yiyemeje gukorera mu mucyo, kutajenjeka mu bya siyanse, n’ubufatanye mpuzamahanga mu guhangana n’iki kiza cyongeye kwaduka muri iki gihugu ku nshuro ya 17.
Izindi nkuru wasoma:
Mwaramutse neza!
Ikaze kuri BBC Gahuzamiryango, aho tubagezaho amakuru yo mu karere no mu mahanga mu buryo bw'aka kanya.






