Ingabo za Israel: Twafashe indege ebyiri za drones hafi y'umupaka wa Yorodaniya
Ahavuye isanamu, Getty Images
Igisirikare cya Israel cyavuze ko cyafashe indege ebyiri za drones hafi y'umupaka wa Yorodaniya, mu gihe gikomeje iperereza ku nkomoko yazo.
Mu itangazo cyatanze , igisirikare cyavuze ko izo ndege zidatwarwa n'umupilote zinjira mu kirere cya Israel
Hashize iminsi igera ku 10, Israel yatangaje ko yafashe misile yarashwe yerekeza ku cyambu cya Aqaba ibifashijwemo n'ingabo za Yorodaniya. Iki cyambu giherereye nko mu birometero bitanu uvuye ku cyambu cya Israel cya Eilat.
Icyo gihe, igisirikare cya Israel cyavuze ko icyo gitero cyari gifitanye isano na Irani, kandi cyaburiye ko ibyo bitero bishobora gutuma imirwano ikwira hose mu gihugu cya Israel.
DR Congo: HRW ishinja kompanyi Perenco icukura ibikomoka kuri peteroli guteza ibyago bikomeye by'ihumanya
Ahavuye isanamu, HRW
Insiguro y'isanamu, Iriba ry’ibikomoka kuri peteroli rya kompanyi Perenco muri Repubulika ya Demokarasi ya Congo
Umuryango uharanira uburenganzira bwa muntu Human Rights Watch (HRW) wasohoye raporo kuri uyu wa mbere uburira ko ibikorwa by'ubucukuzi bw'ibikomoka kuri peteroli bikorwa na kompanyi Perenco y'Abafaransa n'Abongereza muri Repubulika ya Demokarasi ya Congo, biteje ibyago bikomeye ku buzima n'ibidukikije ku baturage batuye hafi y'aho ikorera ibikorwa i Muanda, mu ntara ya Kongo Central.
HRW ivuga ko itwikwa rya gaze mu buryo butagenzuwe no gutwika imyanda byononnye ubwiza bw'umwuka, mu gihe ibikomoka kuri peteroli bimeneka bivuye mu mariba no mu mpombo, byahumanyije imigezi n'ubutaka.
BBC Gahuzamiryango yandikiye kuri 'email' kompanyi Perenco iyisaba kugira icyo ivuga kuri iyi raporo, umuvugizi wayo Mark Antelme ayoherereza ibaruwa ikubiyemo igisubizo iyo kompanyi yahaye HRW ku itariki ya 29 Gicurasi (5) uyu mwaka, aho ihakana yivuye inyuma ibirego bikubiye muri iyi raporo, icyo gihe yari itaratangazwa.
Umunya-Uganda Olara Otunnu yinjiye mu bahatanira gutegeka ONU
Ahavuye isanamu, Bloomberg via Getty Images
Insiguro y'isanamu, Olara Otunnu yavuze ko naramuka atowe azahita ashyira imbere ibikorwa byo gufasha kurangiza intambara zikomeye ku isi (ifoto mbarankuru yo mu 2010)
Umudipolomate w’Umunya-Uganda
Olara Otunnu yinjiye mu guhatanira kuba umunyamabanga mukuru
mushya w’Umuryango w’Abibumbye (ONU), nkuko bitangazwa n’ibiro ntaramakuru
Reuters n’ibitangazamakuru byo muri Uganda.
Abaye uwa karindwi mu
bahatanira gusimbura Umunya-Portugal António Guterres,
ubwo azaba avuye kuri uwo mwanya mu mpera y’uyu mwaka.
Leta ya Uganda yamutanze nk’umukandida ibinyujije mu ibaruwa yo ku
wa gatanu yandikiye perezida w’inteko rusange ya ONU na perezida w’akanama k’umutekano
ka ONU, nkuko Reuters ibitangaza.
Ku myaka 75, ni we
mukuru cyane mu myaka mu bakandida bamaze gutanga kandidatire zabo kuri uwo
mwanya. Ni umwanya Guterres amazeho imyaka hafi 10,
muri manda ebyiri z’imyaka itanu kuri buri manda.
Uzasimbura Guterres yitezwe guhura n’akazi gakomeye
ko kongerera imbaraga uyu muryango uri mu makuba ndetse urimo kugenda utakaza
igihagararo cyawo, urimo kotswa igitutu ngo uvugurure imikorere ndetse no kunoza
imikorere yawo itwara amafaranga menshi no kugabanya amashami yawo menshi arimo
amwe agaragara nk’akora imirimo isa.
Mu itangazo ry’icyerekezo cye, Otunnu
yashimangiye ko bicyenewe gukomeza gukora amavugurura y’inzego ndetse yavuze ko
naramuka atowe azahita ashyira imbere ibikorwa byo gufasha kurangiza intambara
zikomeye ku isi.
Yanasezeranyije gushyiraho urwego rwo
kugenzura imikorere ya ONU ku bijyanye n’ubwenge buhangano (AI), anavuga ko bicyenewe
ko hagira igikorwa ku ihindagurika ry’ikirere mu buryo butabangamira iterambere
mu bukungu.
Abandi bakandida kuri
uyu mwanya ni Rafael Grossi wa Argentine, akaba asanzwe ari umukuru w’ikigo cya
ONU gishinzwe ingufu za nikleyeri; Michelle Bachelet wahoze ari Perezida wa Chili; Rebeca Grynspan wahoze ari Visi Perezida wa Costa Rica; María Fernanda Espinosa wahoze ari Minisitiri w’ububanyi n’amahanga
na Minisitiri w’ingabo wa Équateur (Ecuador); Carolyn Rodrigues-Birkett wahoze
ari Minisitiri w’ububanyi n’amahanga wa Guyana; na Macky Sall wahoze ari Perezida
wa Sénégal.
Biteganyijwe ko
igikorwa cyo guhitamo gitangira bya nyabyo muri iki cyumweru, abagize akanama k’umutekano
ka ONU kagizwe n’ibihugu 15 bagatangira kugenda bavuga, mu ibanga, icyo batekereza kuri
buri mukandida, hagamijwe kugabanya umubare w’abakandida.
Abandi bakandida na
bo bashobora kwinjira muri iri hatana.
Macron yatumije inama yo mu bihe by'amage mu gihe imiriro y'agasozi yasatiriye umujyi wa Bordeaux
Ahavuye isanamu, EPA
Perezida w’Ubufaransa
Emmanuel Macron kuri uyu wa mbere arakoresha inama y’abaminisitiri yo mu bihe
by’amage, mu gihe imiriro y’agasozi yasatiriye umujyi wa Bordeaux uri mu majyepfo
ashyira uburengerazuba bw’icyo gihugu.
Umukuru w’umujyi wa
Bordeaux, Thomas Cazenave, yavuze ko biteganyijwe ko ubundi bushyuhe bukabije butuma ibikorwa byo guhashya uwo muriro urimo kwaguka bigorana, ukaba ugeze mu ntera
ya kilometero hafi 15 uvuye muri uwo mujyi. Mbere yaho, yavuze ko nta gahunda ihari yo kwimura abaturage hafi 850,000 batuye uwo mujyi.
Imiriro y’agasozi yashegeshe
Uburayi mu cyumweru gishize, by’umwihariko mu Bufaransa no muri Espagne. Abantu barenga 330,000 bamaze kwimurwa muri
ibyo bihugu byombi.
Ku wa gatandatu,
Macron yavuze ko Ubufaransa “buzongera kwiyubaka” ndetse ko leta ye izahaba
kugeza igihe cyose gicyenewe.
Abantu babarirwa mu
bihumbi za mirongo bamaze kwimurwa bakurwa mu karere gakikije Bordeaux. Minisitiri
w’ubutegetsi bw’igihugu w’Ubufaransa Laurent Nuñez yavuze ko ibintu “bimeze
nabi cyane” kandi ko umuriro urimo “kugenda mu buryo utamenya” werekeza mu
mujyi wa Bordeaux.
Amateganyagihe yo mu gihugu yaburiye ko ku wa kabiri ubushyuhe bushobora gutumbagira bukagera
kuri dogere 40C mu duce tumwe na tumwe.
Ambasaderi w'Amerika avuga ko Trump yahagaritse ibitero kuri Iran kugira ngo haboneke umwanya wo kuganira
Ahavuye isanamu, AFP via Getty Images
Insiguro y'isanamu, Amato ari ku nkombe y'i Muscat, muri Oman, hafi y'Umuhora wa Hormuz
Ambasaderi w’Amerika
muri ONU avuga ko Perezida Donald Trump yahagaritse ibitero kuri Iran mu ijoro
rya gatatu ryikurikiranya kugira ngo ahe dipolomasi undi mwanya.
Avugira kuri
televiziyo Fox News yo muri Amerika ku cyumweru, ambasaderi Mike Waltz yavuze
ko perezida arimo “guha ibiganiro umwanya runaka, arimo kubiha umwanya muto”.
Ku cyumweru, umuvugizi
w’ingabo za Iran yavuze ko ku bw’iyo mpamvu Tehran yahagaritse ibitero byo “kwihorera”
yagabaga mu karere.
Uko guhagarika
imirwano gukurikiye ibyumweru hafi bibiri byari bishize Amerika igaba ibitero
bya buri munsi kuri Iran ndetse na yo ikihorera, urebye ibi bikaba byari
byatumye agahenge kashyizweho umukono muri Kamena (6) uyu mwaka gahirima.
Abajijwe niba ubu
Trump yafashe icyemezo cyo kudatuma ibintu bifata indi ntera, Waltz yabwiye
televiziyo NBC – na yo yo muri Amerika – ati: “Sinagera kure nk’aho habe na
busa. Perezida agumanye amahitamo yose ku meza.”
Waltz yanahakanye
amakuru yo mu kinyamakuru the New York Times avuga ko abategetsi bo muri leta y’Amerika
baburiye ko kwagura imirwano bishobora gushegesha mu buryo buteje ibyago
ububiko bwagabanutse bw’ibisasu n’intwaro by’ubwirinzi bw’ikirere.
Yagize ati: “Ingabo z’Amerika...
zifite ikintu cyose zicyeneye mu gukora iki gikorwa [cya gisirikare] neza uko bikwiye.”
Kugeza ku mugoroba wo
ku cyumweru, Trump yari ataravuga ku mugaragaro kuri izi ntambwe nshya, ariko
mbere yaho yatangaje kuri konti ye yo ku rubuga nkoranyambaga rwa Truth Social
amafoto yakozwe na mudasobwa agaragaza indege za gisirikare z’Amerika zirimo kumisha
ibisasu ku mato ya Iran no ku kirwa cya Kharg cyo muri Iran.
Hagati aho, ku wa
gatanu no ku wa gatandatu Iran na Oman byagiranye ibiganiro byinshi i Tehran byo
mu rwego rwa tekinike byo kwiga ku micungire y’Umuhora wa Hormuz, nkuko
byavuzwe n’umuvugizi wa minisiteri y’ububanyi n’amahanga ya Iran Esmail Baghaei.
Amakimbirane ku
igenzurwa ry’uwo muhora yongeye kuba intandaro y’ubushyamirane hagati y’Amerika
na Iran muri uku kwezi ndetse ukomeje kuba imbogamizi ikomeye mu kuba intambara
yarangira burundu.
Muri Kamena (6) uyu
mwaka, Iran n’Amerika byashyize umukono ku masezerano y’ubwumvikane (cyangwa ‘memorandum
of understanding’ mu Cyongereza) yo guhagarika ibikorwa bya gisirikare no
kongera gufungura uwo muhora, hamwe no kugera ku masezerano yo kurangiza
intambara mu minsi 60 ikurikiyeho.
Ariko nyuma yuko ingabo
za Iran ziteye amato atwara ibikomoka kuri peteroli mu Muhora wa Hormuz ku
itariki ya 13 y’uku kwezi kwa Nyakanga (7), Amerika yasubukuye ibitero byo mu
kirere kuri Iran ndetse isubizaho kubuza urujya n’uruza ku byambu bya Iran.
Iran yihimuye igaba ibitero ku bigo bya gisirikare by’Amerika byo mu
karere k’Uburasirazuba bwo Hagati, yica abasirikare bane b’Amerika. Kuva icyo
gihe, ibitero by’Amerika bimaze kwica abantu babarirwa muri za mirongo muri
Iran, nkuko bivugwa na minisiteri y’ubuzima ya Iran.