Imvo n'Imvano ku bwiyongere bukabije bw'abaturage mu Rwanda no mu Burundi

Insiguro y'amajwi, Kanda hano wumve Imvo n'Imvano ku bwiyongere bukabije bw'abaturage mu Rwanda no mu Burundi
Imvo n'Imvano ku bwiyongere bukabije bw'abaturage mu Rwanda no mu Burundi
Ikarita y'u Burundi n'ikarita y'u Rwanda ziri hamwe
Yatangajwe

Mwaramukanye amahoro mwese muteze amatwi Imvo n'Imvano yo kuri uyu wa gatandatu tariki 5 z'ukwa 8 mu 2023.

Mu kwezi gushize ku itariki ya 11, amahanga yizihije umunsi wahariwe abatuye isi. Ubu tuvugana isi imaze kugira abayituye barengaho gato miliyari 8.

Icyegeranyo cyo muri uku kwezi kwa 8 gitangazwa n'urubuga rushyira ahagaragara imibare ijyanye n'imibereho y'abaturage hirya no hino ku isi, Worldometer, kigaragaza ko igihugu kiza ku isonga mu kugira abantu benshi ari Ubuhinde bufite miliyari 1 na miliyoni 428, bugakurikirwa n'Ubushinwa bufite miliyari 1 na miliyoni 425.

Ibihugu byo mu karere biza ku isonga mu kugira abaturage benshi ni Repubulika ya Demokarasi ya Congo iza ku mwanya wa 15 na miliyoni 102, Tanzania ni iya 22 na miliyoni 67, Kenya ni iya 26 na miliyoni 55, Uganda ni iya 30 na miliyoni 48, u Rwanda ni urwa 76 na miliyoni 14, u Burundi bukaza ku mwanya wa 78 na miliyoni 13.

Ariko ikigo cy'igihugu cy'ibarurishamibare mu Rwanda kivuga ko abatuye u Rwanda ubu bagera kuri miliyoni 13 n'ibihumbi 200 bisaga.

Byatwaye isi imyaka ibihumbi magana kugira ngo igere ku mubare wa miliyari w'abayituye. Ariko nyuma yaho, byayitwaye gusa imyaka 200 kugira ngo iyo mibare yikube inshuro 7. Mu 2011 ni bwo isi yageze kuri miliyari 7. Abahinga bavuga ko uyu muvuduko ukomeje, mu mwaka wa 2100 abatuye isi bashobora kuzaba bakabakaba miliyari 11.

Uyu muvuduko kandi uranaboneka mu karere k'ibiyaga binini.

U Rwanda n'u Burundi bibona ubwigenge mu mwaka wa 1962, buri gihugu cyari gifite abaturage batagera kuri miliyoni 3.

Ubu ibi bihugu bigeze muri miliyoni zirenga 13. Kandi uko abo baturage biyongera si ko ubutaka bwiyongera.

Mu nyandiko ishyirahamwe The Borgen Project riherutse gushyira ahagaragara, riravuga ko u Rwanda rufite ubuso bwa kilimetero kare 26.338, u Burundi nabwo bukagira 27.834, ariko abaturage barenga 500 bakaba baba ku buso bwa kilometero kare 1.

Abashakashatsi bavuga ko mu myaka 30 abatuye u Rwanda n'u Burundi bazaba bikubye inshuro 3.

Ese amaleta y'ibyo bihugu ari gufata izihe ngamba kugira ngo uwo muvuduko ushakirwe uburyo bujyanye no kubeshaho abo baturage neza? Ese ubukungu bw'ibyo bihugu buri gutera imbere kuburyo bwatuma imibereho y'abo bantu imera neza? Abaturage bo se babibona bate? Babona hafatwa izihe ngamba?

Ngibyo ibyo Imvo n'Imvano y'uyu munsi igiye gucukumbura kugira ngo irebe ko hari ibisubizo by'ibyo bibazo.

Abatumire bacu ni Nahimana Valentin, umuyobozi mukuru mu bushikiranganji bw'intwaro yo hagati mu Burundi, turi kumwe kandi na Jean Bosco Ndayishimiye ukuriye ishyirahamwe World Population Center mu Burundi rireba ibibazo bijyanye no guhindura ingendo mu byerekeye igwirirana ry'abantu n'iterambere rirama, turi kumwe kandi na Dr Nzabonimpa Anicet, umuganga w'inzobere mu buzima bw'imyororokere mu karere k'ibiyaga bigari, akaba ari mu Rwanda. Twanashatse umuyobozi ushinzwe icyo kibazo mu Rwanda ariko ntitwashoboye kumubona.

Iki kiganiro mwagiteguriwe kandi murakigezwaho na Félin Gakwaya.